Mrežnica i okolica

Mrežnica

Za brojne ljubitelje prirode glavni razlog dolaska i boravka upravo je rijeka Mrežnica. Od svog izvorišta na području grada Slunja  sve do ušća u rijeku Koranu na periferiji grada Karlovca, Mrežnica protječe dužinom od 64 km područjem Karlovačke županije. Zbog krškog terena i povezanosti s ponornicama planinskog zaleđa, spada među najsloženije ali i najzanimljivije predstavnike hidrografskih procesa i veza u kršu uopće.

Rijeka kao i dolina kojom protječe važno je stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta.

Prosječna dubina vode je oko 2,5 m a najveća izmjerena je 20 m. Obilježavaju je jaka vrela, kanjon dugačak gotovo 58 km, velik broj sedrenih barijera, kaskada, slapišta i slapova koji su u nejednakom rasteru duž toka ispresijecali rijeku stvorivši među sobom ujezerene dijelove.

Spomenuti slapovi njih gotovo stotinu, građeni od krhke i lomljive sedre njezina su najveća specifičnost ali i najosjetljivija točka. Unatoč višegodišnjim zalaganjima rijeka Mrežnica nije zaštićena  niti jednom od postojećih kategorija zaštite što sve nas zajedno dodatno obavezuje na potrebu razvoja isključivo odgovornog turizma u ovako osjetljivom  ali iznimno lijepom prirodnom području.

 

Mrežnički Brig

Mrežnički Brig je pitomo mjesto očuvane prirode uz rijeku Mrežnicu atraktivno tijekom cijele godine, a osobito u ljetnim mjesecima. U sastavu je grada Duga Resa i od njegova centra udaljeno 4km. Posljednjih 15-ak godina razvija se kao turistička zona zahvaljujući prvenstveno privatnoj inicijativi. Svi turistički sadržaji nalaze se ovdje: auto-kamp, restorani, zabavni sadržaji, uređena i održavana kupališta, teniski tereni, igralište za odbojku u pijesku, dječja igrališta, mjesta određena za pripremu hrane na otvorenom, iznajmljivanje suncobrana, ležaljki, kanua itd.

Duga Resa

Duga Resa je smještena u Središnjoj Hrvatskoj na kontaktnom prostoru Gorske i Panonske Hrvatske. Razvila se u podnožju brda Vinica (321m) i većim dijelom na lijevoj obali rijeke Mrežnice.

Intenzivniji razvoj grada može se pratiti od kraja 19. stoljeća kada 1884. godine bečki veletrgovac Josef Jerusalem (1850.-1919.) kupuje posjed s mlinom na rijeci Mrežnici i stvara temelje za osnivanje predionice i tkaonice koje godinu dana kasnije počinju s radom.

Glavni nositelj urbanog razvoja upravo je tvornica jer je njezina uprava osim tvorničkih pogona poticala gradnju svih pratećih gradskih sadržaja kako bi se namještenicima olakšao život: od stambenih zgrada za radnike, činovnike i direktore do bolnica, škola, vrtića, restorana, pošte.

Sve do početka II svjetskog rata Duga Resa je slovila kao jedan od najjačih centara tekstilne industrije u ovom dijelu Europe.

Današnji izgled grada odredilo je razdoblje s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a sam centar kulturni je spomenik industrijskog grada.